Misija

Udruga VIVAMAR (“živelo more”) -Udruga za održivi razvoj mora (i udruga za istraživanje morskih sisavaca) osnovana je s idejom istraživanja dupina vrste Dobri dupin (Tursiops truncatus) zbog njegove važnosti za održavanje zdravog morskog okoliša i zbog činjenice da je ova vrsta ranjiva u Jadranskom moru i u tom predjelu u biti i ugrožena.

        ZDRAVO MORE – ljudi
        DUPINI – Ambasadori zdravog mora,
VIVAMAR – Ambasador između dupina & ljudi,
        LJUDI – zdravo more.
Svi smo neminovno povezani. Zato – očuvajmo dupine, ambasadore zdravog mora!

Dobri dupini…

su posljednji stalno prisutni morski sisavci na području istraživanja Udruge Vivamar i igraju ključnu ulogu u indiciranju ekološkog stanja mora. Dupini su,  već iz razloga, da su iznimno zanimljive i inteligentne životinje dostojne za svoj životni prostor, kao i mi za svoj lastni život. Nakon svih godina promatranja i istraživanja, od 2001. godine (tada u suradnji sa Prirodoslovnim muzejem Slovenije), shvatili smo ulogu dupina za održanje zdravog mora i potrebu njihove zaštite u našem akvatoriju, ako jih želimo sačuvati. U širem smislu rad je usmjeren na razumijevanje čimbenika koji imaju utjecaj na populacije morskih sisavaca i predanost očuvanju takvog morskog okoliša, da će biti u korist ne samo ovih, nego svih životinja – pogotovo drugih velikih morskih kralješnjaka kao konačnih predatora (npr . morske kornjače i morski psi), koji reguliraju ekološku ravnotežu morskoga ekosustava i pridonose za njegovu trajnost i održivost.

Područje istraživanja Udruge VIVAMAR je uz zapadnu obalu Istre, u slovenskom moru i dijelu Tršćanskog zaljev (Italija). To je područje dio tri različitih zemalja na skrajnom sjeverno-istočnom dijelu Jadrana. Kao prvi u tom području istraživanja Vivamar ima, barem za Sloveniju i Hrvatsku, jasan znanstveni dokaz, da su neki pojedinačni foto-identificirani dupini iste životinje, koje koriste teritorijalne vode različitih zemalja, ali se na području svake zemlje suočavaju sa različitim ekološkim i uglavnom antropogenim pritiska. To ukazuje na simpatičnu činjenicu, da dupin kao ključna vrsta ne poznaje granice i je stoga neke vrste “ambasador” povezivanja, jer ide za isto područje mora i iz ove perspektive “integrira“ različite zemlje.

pridruziteC

razigrani dupini; Vivamar (©Darja Ribarič)

Istraživanje dupina započelo je 2001. godine, ali se je službeno osnivanje udruge VIVAMAR odgodilo na simbolički datum početka: 5. lipanj 2002, na Svjetski dan zaštite okoliša i nekoliko dana prije početka Svjetskog sastanka o održivom razvoju u Johannesburgu, u Južnoj Africi. Udruga VIVAMAR je mala neprofitna, znanstveno-orijentirana organizacija koja nastoji integrirati stručnu i ne-stručnu javnost uslijed istraživačkih činjenica i kroz provedbu održivih aktivnosti za dobrobit morskog ekosustava kao cjeline. S vlastitim općim i stručnim znanjem te povezivanjem relevantnih aktera želimo motivirati javnost i stručnjake da aktivno sudjeluju u ovom plemenitom zadatku. Uz ove aktivnosti VIVAMAR je potrebni čimbenik u društvu, s ciljem podizanja svijesti i onih koji imaju negativan utjecaj na morsku ekološku ravnotežu.

skok_2

U neposrednoj blizini istraživačkog broda dupin pokazuje svoju snagu s nevjerojatnom skokom; Vivamar (©Darja Ribarič)

Misija udruge Vivamar je dakle očuvanje dupina kao bitne vrste za zdrav morski ekosistem i kroz tu aktivnost jačanje održivog razvoja mora.

Vivamar – ideja o stvaranju

Zamislite da ste sami, potpuno sami na moru te ga u potpunoj prvobiti osjećate u njegojoj veličini … Osjetila su vam izoštrena i zategnuta kao struna, i gotovo malo vas je strah, osječate adrenalin koji vam prožima tkiva u tijelu – ne u vrijeme kad sije sunce i je more mirno – nego kad ste u malom čamcu i za vama se lomu valovi,

MY-fish

Čudovito jutro v družbi galebov, ki se borijo za odvržene sardele ribiča; Vivamar (©Darja Ribarič)

veliki kao prijeteča brda, koji će svaki trenutak pasti na tu jedinu plutajuću igračku na kojoj stojite i sa kojom se valovi igraju usprkos toga, da motor radi, i je bacaju igrajući naprijed i nazad. U takvom trenutku sigurno u dnu duše poštujute more, njegovu ogromnu moć, beskonačnost, divite se njegovoj tamni, pogotovo uskoro mistični primamljivi dubini i shvatite, da protiv njega uopšte niste niko. Put kući vam pomognu kazati svjetioniki kao jedini spasitelji, da možete ovo iskustvo prenjeti natrag u sigurno utočište zemljišta…

A kad se na neki drugi, mirniji dan na moru uz taj isti brod i iz istog plaventila pojave morska stvorenja koja žive točno u tom ponekad toliko nemirnom moru i isto dišu zrak kao i mi, žive u skupinama, gdje imajo svoje relacije i ‘odnose’, da si mogu međusobno pomoći, da ženke uzgajaju štence, koji pod morem piju majčino mlijeko poput svih kopnenih sisavaca, i kad vidiš, da iz znatiželje žele uspostaviti kontakt s bićima iz potpuno drugog svijeta… te preuzmu emocije. Ispod gladine klizaju ob čamcu, okrenu se na stranu i te u djeliću sekunde pogledaju izravno u oči. Kako znaju gdje ljudi imamo oči? Tada ćete si sigurno reći: “Neopisivo lijepo, neshvatljivo atraktivno.”

Davide delfin

Dupin, koji se više puta priključi i pliva pored čamca.

Sami su, ova lijepa morska bića, dupini, glasnici veličine mora, koji si uz posesivno ljudsko ponašanje na moru ne mogu pomoći dugoročno, da bi preživjeli, ako jim nećemo osigurati jednake uvjete kao što su ih imali do sada. Nemaju nigdje da se presele, mogu jednostavno samo nestati.

delfinski show na prostem CC dr

Nakon prehrajivanja je veča mogučnost, da vidimo dupine kako se igraju; Vivamar (©Darja Ribarič)

Zaslužuju si vlastiti život na isti način kao i svatko od nas. Zaštititimo ih, očuvajmo ih kroz aktivnosti vlastitog amaterskog i profesionalnog znanja.

dva skok Wr

Dupini su več sada ugroženi u našem morskom okolišu. Baš zbog ovih činjenica, u 2002. godini došlo je do želje osnivanja Udruge VIVAMAR (op.a.: “Nek živi more”) – Udruga za održivi razvoj mora i Udruga za istraživanje morskih sisavaca i očuvanje mora.
“Iz mora izlovljavamo takvu količinu ribe, da izgleda kao da bi mu lomili kostur. Od 1900 g. populacije ribljih vrsta pale su za gotovo 90 posto, a uvjeti su samo još gori. Koraljni grebeni su ostrugani do gola. Ribarska plovila usisivaju vakumskim usisavačima male kozice sa morskog dna. Države zaobilazuju zakone…« F. Montaigne, 2007, Mirne vode, National Geographic, 33-109.

Riba1&2
Za pravilno rukovanje stoga je potrebno razumjeti globalne utjecaje te promjene ali djelujući na lokalnoj razini. Uz sve navedeno VIVAMAR želi raditi u kontekstu održivog razvoja mora, kojeg korištenje bi moglo biti moguče i za buduće generacije.

IMG-20140106-01581

U potpunosti naseljena obala Floride. ©Darja Ribarič

Konstruktivna interakcija između gospodarskih i socijalnih komponenata uz paralelno održivo ekološko korištenje morskih resursa. U našem slučaju: za očuvanje glasnika mora, dupina.

UWT-2075 - BFu

Dupinska majka Olin, po kojoj ima udruga Vivamar svoj logo. ©Borut Furlan

 

Zašto istraživati upravo dobre dupine (Tursiops truncatus)?

U smislu gore navedenog dupini su ključne vrste za morski okoliš i bio pokazatelji zdravog morskog ekosustava. Uz slijedenje njihove prisutnost i populacijske dinamike dupini se mogu koristiti kao ekološki čimbenik u postavljanju dugoročno održivih aktivnosti i za održivi razvoj mora. Osim toga, dupini su vrlo zanimljive životinje i, na temelju brojnih znanstveno podržanih činjenica, također vrlo inteligentni. Morskih sisavaca su do zadnjeg detajla usvojili vodni okoliš, te su se savršeno prilagodili na njega u tijeku evolucijske povijesti. Oni su izravni bioindikatori ekološkog stanja mora. Što to znači? Dupini su na kraju hranidbenog lanca, tzv. “top predatori”. Fitoplankton predstavlja temelj i početak hranidbenog lanca kojemu slijedi zooplankton. Zooplankton je hrana za manje ribe, a te dalje pojedu veće ribe…sve do kraja hranidbenog lanca, do krajnih predatora. Ubrzo je jasno da če u slučaju eliminacije jedne karike sljedeće nedostati i prehrambenom lanac če biti prekinut. Z drugim riječima, ako su jednom dupini bili prisutni u određenom morskom okolišu, a danas ih nema, nešto više nije u redu sa ekološkim statusom (i zdravljem) ovakvog morskog ekosustava. Samo u posljednjih 50. godina populacija dobrog dupina (Tursiops truncatus) u Jadranskom moru je smanjena za oko 50%  a i dalje kaže, da se smanjuje. To je rezultat uvećanih antropogenih pritisaka, od pretjeranog izlova ribe, porasta u nautičkom turizmu, netolerantnog ponašanja i namijenjskog ubojstva u prošlosti jer su dupini (bili) perceptirani kao štetnici. IUCN Crveni popis  ugroženih vrsta  uvrštava dobrog dupina u Sredozemnoj podpopulaciji kao ranjivu vrstu, a s obzirom na gornje činjenice upada broja dupina, mogli bi imati već status ugrožene vrste u Jadranu. Daljnje činjenice su, da su samo prije nekoliko desetljeća u Jadranu bile uobičajeno prisutne još dvije druge vrste dupina: obični dupin (Delphinus delphis) i plavobijeli dupin (Stenella coeruleoalba) koje sada nisu više redovito prisutne u ovom području te ih samo još ponekada vidimo i to pojedinačno i ne u grupama kako inače uobičajeno žive.

Stoga su aktivnosti koje su posvećene istraživanju dobrog dupina (Tursiops truncatus), promatranje i nadgledanje dinamike populacije ključne za očuvanje ovog vrlo važnog ekološkog bioindikatora – dobrog dupina, za zadržanje zdravog morskog sustava. Pročitajte više u poglavlju “istraživanje dupina”.

Preberite više pod promatranje dupina.